Google, Microsoft i Meta pod vatrom: Tužilac kreće u rat zbog Trampa!
Endru Bejli, glavni tužilac iz Misurija, podigao je pravu buru u svetu tehnologije najavljujući tužbe protiv četiri giganta: Google-a, Microsoft-a, OpenAI-ja i Mete. Razlog? Tvrdnje da su njihovi AI chatbotovi “namerno” plasirali Donalda Trampa kao predsednika sa najmanje izraženim antisemitizmom. Bejli ove rezultate naziva ne samo netačnim, već i delom “obmanjujućih poslovnih praksi” koje narušavaju poverenje korisnika.
Ova pravna inicijativa otvara vrata debati o tome šta se od AI može očekivati i da li ovi sistemi zaista mogu biti neutralni sudije u osetljivim istorijskim pitanjima, da li mašine uopšte treba da se bave moralnim ocenama političkih figura, ili je to zadatak za ljude?
Kako je sve krenulo, test antisemitizma među predsednicima
Sve je počelo kada je jedan konzervativni blog izazvao šest različitih AI chatbotova da rangiraju poslednjih pet predsednika SAD po antisemitizmu. Rezultati su bili šokantni, dok su neki AI modeli Trampa stavili na dno, kineski DeepSeek i X-ov Grok dali su mu vrh liste. Ta kontradikcija je podigla prašinu i privukla pažnju tužilaštva.
Ipak, situacija je daleko složenija, Microsoftov Copilot uopšte nije odgovorio na pitanje, ali je ipak uključen u optužbe. Ovakve nelogičnosti otvaraju pitanje da li je ceo slučaj zasnovan na realnim činjenicama ili na političkoj motivaciji.
Neutralnost AI, mit ili realnost?
Za Bejlija i njegov tim, AI bi trebalo da bude nepogrešivi izvor istine, ali stručnjaci upozoravaju da to nije realno očekivanje. AI modeli funkcionišu na osnovu ogromnih količina podataka i statističkih obrazaca, što znači da ne proizvode nužno “istine”, već najverovatnije odgovore.
Pokušaj da se subjektivne i složene teme kao što su antisemitizam ili moralne karakteristike predsednika pretvore u jasne i objektivne liste za pravnu evaluaciju je ne samo nerealan, već i opasan presedan koji može ograničiti slobodu istraživanja i razvoja veštačke inteligencije.
Pravni udarac i politički pritisak na “veliku tehnologiju”
Pored direktnih optužbi, Bejli najavljuje da će istražiti da li ove kompanije mogu izgubiti zaštitu po Sekciji 230 Zakona o komunikacijama, pravnoj odredbi koja im omogućava da ne snose odgovornost za sadržaj generisan njihovim platformama. Ova pretnja je često korišćena kao sredstvo pritiska na tehnološke firme, posebno u populističkim i političkim kampanjama.
Međutim, pravnici ističu da je takva argumentacija upitna i bez čvrstih pravnih osnova, što ukazuje da se više radi o taktičkoj političkoj igri nego o stvarnoj pravnoj bitci.
Šta nam ovaj slučaj govori o budućnosti AI i prava?
Ovaj slučaj iz Misurija odražava dublju tenziju između razvoja veštačke inteligencije i društvenih očekivanja. Dok svet traži načine kako da AI sistemi budu odgovorniji i transparentniji, pravna sredstva ne bi trebalo da služe kao političke predstave sa ciljem diskreditacije tehnoloških inovacija.
U eri kada se tehnologija brzo menja, potrebno je mudro balansirati između regulacije i slobode istraživanja. Umesto eskalacije pravnih sukoba oko subjektivnih pitanja, fokus treba biti na razvijanju etičkih standarda i stvaranju AI koja može doprineti društvu na pravi način.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.